mercredi 25 avril 2018

Gooto fof yoo waɗ fodde mun

 meeɗiino wadde sahaa gooto. 

yimɓe nayo, gooto heen fof ene noddiree, kadi ene nootoroo «yimɓe fof» neɗɗo gooto, neɗɗo fof, e, hay gooto, ena woodnoo golle baɗɗe faayiida keewɗe  nafoore poɗnooɗe feewneede, yimɓe ɓee fof mbiyaa yoo peewnu ɗum,  yoo ngollu ɗum. 

yimɓe ɓee, fof ena njena-naa kadi ene laaɓaa maa wood gooto e maɓɓe peewnuɗo ɗum. 

Kamɓe fof ɓe cikki ɗum, gooto fof ne wiya tawan goɗɗo oo, gollii ɗum feewnii haa feewi. 

Kono goonga e goonga hay gooto memaani ɗum, gooto e maɓɓe fof ɗo jooɗi noo ummanaaki ɗum. 

Gooto heen tini ɗum mettini heen no feewi sibu ko golle yimɓe fof wonnoo kono hay gooto gollaani ɗum… sibu golle ɗee ne njawnii ko ɗuum saabii gooto fof cikki golle ɗee goɗɗo gollii ɗum, kono goonga e goonga hay gooto gollaani ɗum. 

Golle ɗee gooto e maɓɓe tan ena waaw-noo feewnude ɗum golla ɗum, kono hay gooto e maɓɓe miijaaki alaa e maɓɓe fof golloowo ɗum. 

Ɓe mbatti-ndii ko happo-ndirde gooto fof ne wiya goɗɗo oo, waɗaani fodde mun, gooto fof ena wiya goɗɗo oo, aan kay aɗa waaw-noo feewnude ɗum Hol ko haɗ-maa gollude ɗum. 

 KONO E HAKKILLAN-TAAGAL.... 
taw hay gooto happaani goɗɗo oo, taw hay gooto faawaani e goɗɗo ko foti fawde e hoore mun, hay gooto cikkaani e goɗɗo ko foti fellidde waɗa kañum e hoore mun. 

 moƴƴan-no so tawiino gooto fof ena waɗa fodde mun taw sabbaaki e goɗɗo fadaani e woɗɓe, waasa yaakoraade kadi so woɗaani fodde mun maa goɗɗo waɗ-ɗum. 

Sibu  kala to cikku ɗaa, maa wood mo taw ɗaa hay gooto a heewaani tawde ɗoon. 

ko noon ne kadi ko cikku ɗaa so a waaɗaani maa wooɗ baɗɗo, hay gooto heewaani ɗum wadde sibu ko cikka taa e ko cikku ɗaa koo heewɓe ko ɗuum cikkata. 

So mbaɗaani aan kam maa wat-ɗum ko ɗuum saabii hay gooto waɗaaani ɗum feewnaani ɗum hay gooto  gollaani ɗum. 

MAMI NELDU NGOO ƊOO MIIJO YIMƁE  ƁEE FOF. MBELE GOOTO FOF ENA NELDA ƊUM GOƊƊO OO. TAW HAY GOOTO YEJJITAANI HEEN HAY GOOTO. 

Pulaagu

YEEWTERE : ABDOUL ATA GAWLO SECK, ET ABOU DIOP

pulaar