dimanche 28 janvier 2018

Mo aduna fuunti fuuyii

 Mo aduna fuunti haa yejjiti hoore mun, yejjiti haŋki mun fof fuuynii hoore mun. 

Ɓaaleeɓe ɓooyii yaweede, ɓooyii ndaardeede e heeɗneede baŋnge nano ɓooyii hay fuunteede, en ɓooyii fiyeede en ɓooyii woyde en ɓooyii woyneede, momto-noowo en Gonɗi men gila haŋki, haa hannde haa jooni. haa janngo en keɓaani. 

Hannde ko ɓuri heewde e ɓesngu men ne jaŋngi, kadi hannde ko ɓuri heewde e yonta men ne jaŋnga kono haa jooni gite men ne mbeddoo gonɗi eɗen ngoya en ndeƴƴaani. 

ENEN ƁALEEƁE.
Hol ko saabi ko maa ɓaleejo hono men wiyee  walla ɓaleeɓe tooñee tan enen ɓaleeɓe ndeen-ten ngonen e njinngude walla jinngande joomun Hol ko saabii Ko maa ɓaleeɓe njennee tan ndeen-ten ngonen noɗɗo gooto njinngen. 

Ɓeya pooɗa too, ɓeya pooɗa gaa gooto fof wona e wiyde wonaa, aan wiyaa ko miin wiyaa, wonaa kadi aan waɗaa ko miin waɗaa, wonaa hay aan yennaa ko miin yennaa ko miin tooñaa. 

ENEN LEYƊEELE ƁALEEƁE. 
Hol ko haɗi en renndude e reentude ngonen neɗɗo gooto mbele kadi mbaawen falaade, ɓuri jettoraade safrude.

Pulaar wiyi" ko falaade ɓuri safrude

Hannde Yontii nden-nden ndeenten caloɗen yawaare, caloɗen kadi yaweede hay so tawii en mbaawaa salaade wiyeede, sibu ko mbiyete ɗen koo won heen ko woni e men won heen ko woodi e men, won heen ko tawetee e men. 

mbaasen heɗaade halullaaji añɓe en ngañi finaa tawaa men. bonniti huunde fof emen taw alaa fof ko mbaɗiri ɗum, alaa fof ko mbaɗirta ɗum,  so wonaa firtude fof men.  keeda en e Hakkillaaji men mbele ene ngona gite ɗe ndaarda ten ngona noppi ɗi nanirten ngona kadi Hakkile mo miijorto ɗen. Keeda en e fof men.

Ɗuum hotonjaɓen saloɗen, hoto woɗeeɓe ngon ɓe ñemmba ten sibu ɗuum ko gacce mawɗe wonata en. 

Ngoŋka men aadi men e diine men ɓe njiɗaa ɓe mbelaaka,  alaa fof koɓe ngoppani en alaa fof koɓe ngoppi emen.
so wonaa yen ndew ko maɓɓe ngoppen ko men. 


Ɓe mbi’en ɗemɗe men ko maayɓe 
Njanngotaako mbaawaa roondaade
Ganndal, cikkuɗen ko goonga mbeddi ɗen ɗemɗe men, njaggu ɗen njanngu ɗen ɗemɗe maɓɓe Ngaal men yoolii haa maayi  ngubbu ɗen.  

ɓe mbi’en comci men e ñootol men fof yooɗaani ngoppu ɗen, njaggu ɗen ko maɓɓe, ko heewi e haŋki men hannde yooli alaa yooltooɓe majjii hay so maayaani koko faddii. 

ɓe mbi’en eɗen ɓawli haa ɓurti ene yoola njooɗndam en ko heewi e rewɓe men mbatti  moomaade e foppaade mbele  ngona woɗeeɓe. kono ɓalawol bonii ɓalli mbonii tee kadi boɗowol heɓaaki heɓotaako.

ɓe mbi’en cuhuli men ko daɓɓi ene cohli jokkeede, ɓe ngaddi "mees" mbattu ɗen jokkaneede. Hannde mo mooraaki mees
 fof wiyata ko yiyetaake, mo alaa mees fof wiyata ko ñaantaaki mooraaki weltaak. 

Enen kam mande muɓɓitten ngite men ngannden wetaani kono ñawlii...



samedi 20 janvier 2018

Hay gooto emen anndaa mande maayata

kono hay gooto e men majjaani ko mayoowo. 

SO EN NJIƊII MBIYEN KEDDORE ƊEN KO...

Hojomaaji seeɗa, balɗe seeɗa jonte seeɗa lebbi seeɗa, duuɓi seeɗa. kono kam ko ene wona heen fof enen kam, en ngalaa ɗum ganndal. Sibu hay gooto e men andaa mande maayata, nguurdam men wonaani e juuɗe men hay gooto e men anndaa no foti balɗe heddii e nguurdam mum. alaa e men fof kumpitiiɗo ɗum alaa emen fof kumpitaaɗo ɗum. ko Alla tan gooto anndi Mande maayaten ko kaŋko anndi 

ko hol ndeen, anndi ko hol toon Kadi anndi ko hol e men gadotooɗo yahde, Hol e men cakkittooɗo yahde, enen alaa e men fof nganduɗo ɗuum alaa e men fof mo ganndal mun yettii toon. 

kono alaa e men majjuɗo wonnde ñande fof, ñawlawma kala garɗo ñalawma kala jawtuɗo,  maayde men ne ɓeeyɗoo ɓadaade en ɗum hay gooto e men majjaani ɗum hay gooto e men humpaaka ɗum. 

Sibu ñande fof eɗen njiya eɗen  nana kaari yehii, kaari kay saŋkiima haŋki hannde, walla jooni jooni. 

banndiraaɓe hoddiiBe, e sehilaaɓe for ene njaha ɗuum ko ñande fof sahaa fof wadde meeɗat tan nde woni miin, walla aan. 

Hay so wonii miin hannde mbiymi janngo ko aan walla goɗɗo. 

Kono nde wonnoo, wonaa miin wonaa aan wonaa goɗɗo hay gooto e men timmaani ken juulɓe, ken juulooɓe, kono ken juumooɓe. 

Neɗɗo timmaani ken yejjitooɓe kono golle men ko binndaaɗe. aduna ko ngesa men kala ko ndemɗen heen hannde ko ɗuum coñoy ten janngo....  

Yoo GENO rokku en remde ko moƴƴi mbele eɗen coñoya kadi tawo yen moƴƴere Aamiin. Tawee men to Facebook Ekn...



               Facebook
        Pulaar e pulareeje

            YouTube
        Renndo fulbe

dimanche 14 janvier 2018

moni kala ko jogii koo tan rokkirta.

moni kala ko jogii koo tan rokkirta. 

koddigal ina wela haa ɓura jiidigal welde ɓura cehilaagal welde, ɓura kadi jaadigal welde. kono so fellitii mettude, luural naatii e hakkunde hoɗdiiɓe ena nawora ko heewi famɗaani. 

kono kadi yahde de gooto e wonnde gooto no way fof, ɓuri jaadiiɗo bonɗo ɓuri koddiiɗo bonɗo. 

e jamaanuuji ɓooyɗi jawtuɗi eɗen mbaawi wiyde ɗi heewɓe hay siftoreede mun njiɗaa hoddiiɓe ɗiɗo,  jiiduɓe ko heewi famɗaani ko hay gooto waawa ustude waawa yeddude, waawa yawde. 

haɓe mbeldu noo, no feewi ko kamɓe nden-ndu noo huunde fof haydara ɓe njaɓataano lom-mboo hakkunde maɓɓe, haɓe njiidi haɓe mbeldi kadi haɓe kawri e fannuuji keewɗi. 

kono pulaar wiyi" Cehilaaal bonataa so tawii jamfa tawaaka. 

so tawii a yiɗaa yiyde e neɗɗo hono maa ko welaanima ko feewaanima  hoto yuurno ɗum nder e boowal sibu neɗɗo timmaani, so a yuurniima a yuurnitiima ɗum no feewi, mbele aɗa yiya e mun ko welaanima feewnitaakima tan Jooni njiyaa ko ndaaran-no ɗaa taw alaa fof ko ɗum ɓeeydata hakkunde mon so wonaa ko ɗum bonni walla ko ɗum jiiɓi, sibu ena usta hoolaare kala to hoolaare gasi famɗat ko hedii ɗoon. 

Ndeen ɓe njehii ɓe ndewii luural hakkunde maɓɓe haa ko moƴƴu noo hakkunde maɓɓe fof yooli. 

ɓe pelliti seertude fof, e seerndude fof alaa koɓe ngoppi hakkunde maɓɓe, sibu hay gooto e maɓɓe sikkaani mi jaaki, wonnde hannde ene niɓɓiɗi hakkunde maɓɓe kono janngo fof ene waawi wontoyde no wanoo hanki nih. 

Ko noon koddigal maɓɓe boniri. 
Gooto fof heɓi hoore mun rewi e tiinde mun. Wonɓe baŋnge funnaange ɓee, mbaɗti innirde wonɓe hirnaange ɓee, hirnaange naaɓe, wonɓe hirnaange ɓee, kadi mbaɗti innirde ɓeya too funnaange naaɓe Balɗe lebbi e duuɓi ena jawta tan fof ena ɓeeydoo bonnde fof ena ɓeeydoo jiɓaade hakkunde maɓɓe. 

Waɗi sahaa gooto tan wonɓe hirnaange ɓee mbiyi ɓaadi jam alaa yo bone woot tan, ɓaadi kawral alaa yo luural woot tan, ɓaadi alaa fof ko moƴƴata hakkunde men e maɓɓe fof yo bon tan laawol gootol. 

ɓe ndenndini to maɓɓe, bone bonnɗo en kurjuru en ekn… haa heewi ɓe mbeddo yii ɗum to ɓeya ɓe ngarti ɓe njooɗii. 

wonɓe funnaange ngari jiimi heen njiili koye sibu ene nganndi alaa baɗoowo ɗe golle so wonaa kamɓe kono haydara kaalaani. 

Ndotti to mum’en ndenndi noy kala ko ɓurnoo yiɗde e ko ɓurnoo horsinde gila e ñaamdu haa e geɗe goɗɗe haa heewi, ndoondii  ngari haa ɓenni keerol hakkunde maɓɓe njoññini ɗoon mbinndi e dow heen 

« MONI KALA KO JOGII KOO TAN ROKKIRTA»



Pulaagu

YEEWTERE : ABDOUL ATA GAWLO SECK, ET ABOU DIOP

pulaar