samedi 2 septembre 2017

Neɗɗo ko ɓernde e Hakkile

Neɗɗo ko ɓernde, e Hakkile,
kono kadi ɓernde e Hakkile, ko geɗe ɗiɗi, ceertuɗo.

sibu koddiigu e ballondiral, daaɓo-ndirooje neɗɗo so bonii ɓernde Hay so moƴƴi Hakkile, so ɓuraani reenaade e reen-taade waawa taa gollude ko  moƴƴi, Sibu So ɓernde ɓawlii tan Hakkile wumat.

Neɗɗo noon so Hakkile mun wumii, tan heewi ko haɗde ɗum anndude walla waawde, seerndude ko boni e ko moƴƴi.

kadi ina waawi [nawde] neɗɗo o haa yejjita hoddiro, yejjita fodde, yejjita yurmeende, yejjita nguurdam aduna ina raɓɓiɗi, Kadi ÑIƁAAKI KOKO ƁAARII»

yejjita neɗɗo ko neɗɗo tan hay gooto e men ɓuraani goɗɗo, o « sibu GENO ndaarata e men tan ko golle men e ɓerɗe men»

So GENO ardiniima yimɓe hoto sikku o waɗiri ɗum ko aan ɓuri ɓe gardi ɗaa ɓe, walla ko aan o ɓuri yidde e maɓɓe.. ko haalaa fof mbiyaa alaa ko fewjaa fof mbiyaa, ko welmaa koo tan wonata, ko heɓaa fof kaatti-naa e hoore maa

to ɗiɗi keɓaa fof mbiyaa ko gootel. sibu ko aan ardii, ko aan ɓuri anndude, ko aan ɓuri doole. 

Aucun commentaire:

Enregistrer un commentaire

MIIJO MON

Pulaagu

YEEWTERE : ABDOUL ATA GAWLO SECK, ET ABOU DIOP

pulaar